Klimatski stručnjaci širom svijeta sve pažljivije prate razvoj mogućeg snažnog El Niño fenomena tokom 2026. godine. Pojedini meteorološki modeli već upozoravaju na mogućnost razvoja takozvanog „super El Niña“, događaja koji bi mogao značajno uticati na globalne vremenske obrasce.
Iako se El Niño formira u tropskom dijelu Tihog okeana, njegove posljedice često se osjećaju širom planete — uključujući Evropu i Balkan.
Šta je zapravo El Niño?
El Niño je prirodni klimatski fenomen tokom kojeg dolazi do zagrijavanja površine centralnog i istočnog dijela Tihog okeana. To zagrijavanje mijenja kretanje vazdušnih masa i atmosferskih struja širom svijeta.
Kada je El Niño posebno snažan, meteorolozi ga nazivaju „super El Niño“. Takvi događaji zabilježeni su 1982/83, 1997/98. i 2015/16. godine, a svi su bili povezani sa rekordnim globalnim temperaturama i ekstremnim vremenskim pojavama.
Zašto meteorolozi brinu zbog 2026?
Novi klimatski modeli pokazuju brzo zagrijavanje Pacifika, što povećava vjerovatnoću razvoja jakog El Niña tokom druge polovine 2026. godine.
Ako se prognoze potvrde, planeta bi mogla doživjeti:
- nove temperaturne rekorde,
- jače toplotne talase,
- ozbiljne suše,
- intenzivne oluje i poplave,
- poremećaje u poljoprivredi i energetici.
Naučnici upozoravaju da bi kombinacija El Niña i klimatskih promjena mogla dodatno pojačati ekstremne vremenske prilike.
Kako bi El Niño mogao uticati na Evropu?
Iako Evropa nije direktno povezana sa Pacifikom, El Niño često utiče na vremenske obrasce preko promjena u globalnoj cirkulaciji atmosfere.
Moguće posljedice za Evropu uključuju:
Ekstremne ljetne vrućine
Južna i jugoistočna Evropa često tokom jakih El Niño godina imaju toplija ljeta od prosjeka. To može značiti duže toplotne talase i temperature iznad 40°C u pojedinim državama.
Veći rizik od suša
Dijelovi Mediterana mogli bi imati manje padavina tokom ljeta, što povećava rizik od suše i nestašice vode.
Šumski požari
Suha vegetacija i ekstremne temperature povećavaju vjerovatnoću velikih požara, posebno u Grčkoj, Italiji, Hrvatskoj i drugim mediteranskim zemljama.
Snažnije oluje i poplave
Topliji vazduh sadrži više vlage, pa su moguće intenzivnije oluje, obilne kiše i lokalne poplave.
Šta to znači za Balkan?
Balkan posljednjih godina sve češće bilježi klimatske ekstreme — od rekordnih temperatura do superćelijskih oluja. Potencijalni super El Niño mogao bi dodatno pojačati takve pojave.
Mogući scenariji uključuju:
- duge periode ekstremne vrućine,
- sušna ljeta,
- nagla i jaka nevremena,
- grad i olujni vjetar,
- probleme za poljoprivredu,
- povećan rizik od požara.
Meteorolozi posebno upozoravaju na mogućnost češćih superćelijskih oluja nad dijelovima Hrvatske, Srbije, Bosne i Hercegovine i Mađarske.
Kako bi to moglo uticati na Bosnu i Hercegovinu?
U Bosni i Hercegovini posljedice bi se najviše mogle osjetiti tokom ljeta.
Mogući problemi:
- temperature iznad 35°C tokom više sedmica,
- tropske noći bez značajnog hlađenja,
- suša i pad prinosa kukuruza i pšenice,
- nagla nevremena sa gradom,
- lokalne poplave nakon ekstremnih pljuskova,
- povećana potrošnja električne energije.
Gradovi u Posavini i sjevernoj Bosni mogli bi posebno osjetiti kombinaciju sparine, visokih temperatura i nestabilne atmosfere.
Da li nas očekuje najtoplija godina u istoriji?
Neki klimatolozi smatraju da bi 2026. mogla oboriti globalne temperaturne rekorde ako se razvije veoma snažan El Niño.
Posljednjih godina planeta već bilježi rekordno zagrijavanje zbog klimatskih promjena, a El Niño često djeluje kao dodatni „pojačivač“ globalnih temperatura.
Ipak, stručnjaci naglašavaju da prognoze još uvijek nisu konačne i da će razvoj situacije zavisiti od promjena u Pacifiku tokom narednih mjeseci.
Šta možemo očekivati narednih mjeseci?
Meteorološke službe širom svijeta nastaviće pratiti razvoj temperatura okeana i atmosferskih obrazaca.
Ako se trenutni trend nastavi, ljeto 2026. moglo bi donijeti:
- ekstremnije vremenske uslove,
- rekordne temperature,
- više energetskih opterećenja,
- probleme u poljoprivredi,
- povećan rizik od oluja i požara.
Iako nije moguće unaprijed tačno predvidjeti svaki vremenski događaj, naučnici upozoravaju da bi naredni period mogao biti jedan od klimatski najnestabilnijih u posljednjim decenijama.
