Tag Archives: svemir

Šta možete vidjeti na noćnom nebu u maju 2026: Plavi Mjesec, meteorska kiša i spektakularne planetarne konjunkcije

Maj 2026. godine donosi jedan od najuzbudljivijih astronomskih mjeseci za ljubitelje noćnog neba. Posmatrači širom svijeta imaće priliku uživati u rijetkom „Plavom Mjesecu“, meteorskoj kiši Eta Aquariids, impresivnim susretima planeta i odličnim uslovima za fotografisanje Mliječnog puta.

Bez obzira da li posmatrate nebo golim okom, dvogledom ili teleskopom, ovog mjeseca očekuje vas niz nebeskih spektakularnih prizora koje vrijedi zabilježiti.


Dvije pune Mjesečeve faze i rijedak „Plavi Mjesec“

Maj 2026. biće poseban zbog dvije pune Mjesečeve faze u istom kalendarskom mjesecu — pojava poznata kao „Blue Moon“ ili Plavi Mjesec.

Prvi pun Mjesec pojaviće se početkom maja, dok će drugi osvijetliti nebo krajem mjeseca. Iako Mjesec neće zaista postati plav, naziv se koristi za ovu relativno rijetku astronomsku pojavu.

Za fotografe noćnog neba ovo će biti idealna prilika za snimanje dramatičnih pejzaža pod snažnim mjesečevim svjetlom.

Image

Meteorska kiša Eta Aquariids dostiže vrhunac

Početkom maja vrhunac dostiže poznata meteorska kiša Eta Aquariids, nastala od ostataka Halejeve komete.

U idealnim uslovima moguće je vidjeti i do 50 meteora na sat, posebno na tamnim lokacijama daleko od gradskog osvjetljenja. Najbolje vrijeme za posmatranje biće pred zoru, kada je radijant meteorske kiše najviši na nebu.

Ovi meteori poznati su po velikoj brzini i dugim svjetlosnim tragovima, što ih čini posebno atraktivnim za astrofotografiju.

Image
Image
Image

Spektakularni susreti Venere, Jupitera i Mjeseca

Tokom maja nekoliko planeta približiće se jedna drugoj na noćnom nebu, stvarajući upečatljive konjunkcije vidljive i bez teleskopa.

Posebnu pažnju privući će:

  • bliski susreti Venere i Jupitera,
  • tanki srp Mjeseca uz sjajne planete,
  • jutarnje pojavljivanje Saturna na horizontu.

Ovakvi prizori biće idealni za fotografisanje neposredno nakon zalaska ili prije izlaska Sunca.

Image
Image

Kada će Mjesec, Venera i Jupiter biti zajedno na nebu?

Jedan od najljepših prizora maja 2026. dogodiće se između 18. i 20. maja, kada će se tanki srp Mjeseca približiti sjajnim planetama Veneri i Jupiteru na večernjem nebu.

  • 18. maja Mjesec će biti veoma blizu Venere,
  • 19. maja Mjesec će se nalaziti između Venere i Jupitera,
  • 20. maja Mjesec će se pomjeriti iznad Jupitera, stvarajući spektakularnu liniju na zapadnom horizontu.

Ovaj nebeski prizor biće vidljiv golim okom odmah nakon zalaska Sunca, a najbolji pogled očekuje se na lokacijama sa čistim zapadnim horizontom.


Mliječni put u najboljem izdanju

Maj označava početak najbolje sezone za posmatranje centralnog dijela Mliječnog puta na sjevernoj hemisferi.

U područjima bez svjetlosnog zagađenja galaktičko jezgro postaće jasno vidljivo tokom noći, pružajući spektakularne prizore za ljubitelje prirode i fotografije.

Ako planirate astrofotografiju:

  • birajte lokacije daleko od gradova,
  • pratite vremensku prognozu i faze Mjeseca,
  • koristite širokougaoni objektiv i duže ekspozicije.
Image
Image

Najbolji objekti za teleskope i dvoglede

Ljubitelji teleskopa tokom maja mogu posmatrati brojne zanimljive objekte dubokog svemira, uključujući:

  • kuglasta jata,
  • udaljene galaksije,
  • magline,
  • dvojne zvijezde.

Posebno će biti zanimljive galaksije iz sazviježđa Djevice i Lava, koje postaju lakše za uočavanje tokom toplijih proljetnih noći.


Savjeti za posmatranje noćnog neba

Da biste maksimalno uživali u astronomskim događajima tokom maja:

  • pronađite lokaciju sa što manje svjetlosnog zagađenja,
  • koristite aplikacije za mapiranje neba,
  • ponesite dvogled ili teleskop ako ih imate,
  • ostavite očima 20–30 minuta da se prilagode mraku,
  • pratite vremenske uslove i faze Mjeseca.

Maj 2026. donosi pravi astronomski spektakl

Od rijetkog Plavog Mjeseca do meteorskih kiša i planetarnih susreta, maj 2026. pruža brojne prilike za uživanje u noćnom nebu.

Bilo da ste početnik ili iskusni astrofotograf, ovaj mjesec biće savršen za istraživanje svemira iz vlastitog dvorišta.

Koliko dugo još Voyager može slati poruke iz dubokog svemira?

Voyager 1, launched in September 1977, is currently exploring the farthest edges of the solar system.

Postoje svemirske misije koje traju nekoliko mjeseci, neke nekoliko godina, a postoje i misije poput Voyagera – svemirskih putnika koji su nadživjeli gotovo sva očekivanja.

Kada su Voyager 1 i Voyager 2 lansirani davne 1977. godine, njihova prvobitna misija bila je istraživanje velikih planeta Sunčevog sistema. Niko tada nije mogao pretpostaviti da će skoro pola vijeka kasnije i dalje slati podatke iz prostora gdje nijedna ljudska letjelica ranije nije stigla.

Danas su Voyager sonde jedini ljudski objekti koji istražuju međuzvjezdani prostor – područje iza granica Sunčevog uticaja. Ali nakon gotovo 50 godina rada, pojavljuje se pitanje: koliko dugo još mogu izdržati?

Energije je sve manje

Voyageri koriste radioizotopne generatore koji električnu energiju dobijaju iz toplote nastale raspadanjem radioaktivnog materijala. Problem je što se snaga tih sistema polako smanjuje iz godine u godinu. Procjenjuje se da svaka letjelica gubi približno četiri vata energije godišnje.

To možda ne zvuči mnogo, ali u dubokom svemiru svaki vat je dragocjen.

Zbog toga NASA već godinama donosi teške odluke: jedan po jedan gase se instrumenti kako bi preostali sistemi mogli nastaviti rad. Od originalnih deset naučnih instrumenata danas ih je ostalo samo nekoliko aktivnih.

Operacija “Big Bang”

NASA sada priprema neobičan i pomalo rizičan plan pod nadimkom “Big Bang”.

Naziv zvuči kao početak svemira, ali ovdje se radi o pokušaju spašavanja jedne od najdugovječnijih misija u istoriji. Inženjeri planiraju isključiti energetski zahtjevne sisteme za zagrijavanje i uključiti alternativna rješenja koja troše manje energije. Ako sve prođe uspješno, svaka letjelica mogla bi dobiti još najmanje godinu dodatnog rada.

Prvi test biće izveden na Voyageru 2 jer je nešto bliži Zemlji i raspolaže s malo više energije. Ako rezultat bude dobar, ista procedura kasnije čeka Voyager 1.

Više od običnih svemirskih sondi

Voyager nije samo još jedna NASA misija.

Na njihovim poznatim zlatnim pločama nalaze se zvuci Zemlje, muzika, pozdravi na različitim jezicima i poruke namijenjene mogućim budućim pronalazačima. To su male vremenske kapsule čovječanstva koje putuju između zvijezda.

Negdje u dubokom svemiru, daleko od Sunčevog sistema, dvije sonde nastavljaju svoje tiho putovanje.

Mogu li izdržati do 2030-ih?

NASA ne zna tačno koliko će Voyageri još raditi. Optimistične procjene govore da bi, uz malo sreće i uspješne tehničke zahvate, mogli nastaviti slati podatke i tokom naredne decenije.

Za misiju koja je trebala trajati samo nekoliko godina, to bi bio nevjerovatan uspjeh.

Možda jednog dana Voyager zaista utihne.

Ali čak i tada, nastaviće svoje putovanje – tiho, beskrajno i daleko među zvijezdama.