All posts by Mladen Ćajić

Šta nas očekuje na noćnom nebu ove sedmice?

Pozdrav skywatcheri! 🌌

Ova sedmica donosi zanimljivu kombinaciju planetarnih susreta, meteorske aktivnosti i lakih meta za posmatranje dvogledom.

Potražite Merkur kako sjaji pored prekrasnog otvorenog jata Messier 35, pronađite poznati dvojni zvjezdani par Mizar i Alkor i obratite pažnju na spektakularno približavanje Venere i Jupitera uoči njihove konjunkcije naredne sedmice.

U nastavku donosimo pregled najzanimljivijih događaja na noćnom nebu narednih dana.


Utorak, 2. juni — Merkur pored “Sky-Rocket” jata

Nakon zalaska Sunca, nisko iznad zapadno-sjeverozapadnog horizonta možete uočiti Merkur kako prolazi pored prekrasnog otvorenog jata Messier 35.

Kroz dvogled oba objekta mogu stati u isto vidno polje, stvarajući zaista impresivan prizor. Merkur će izgledati poput sjajne zlatne tačke svjetlosti pored blještavih zvijezda jata.

Požurite sa posmatranjem jer oba objekta zalaze ubrzo nakon Sunca.


Četvrtak, 4. juni — Mizar i Alkor u Velikim kolima

Usmjerite pogled prema dršci sazviježđa Velika kola kako biste pronašli jedan od najpoznatijih dvojnih zvjezdanih sistema na nebu.

Posmatrači sa dobrim vidom možda će moći razdvojiti Mizar i Alkor bez optičkih pomagala, dok dvogled otkriva prelijep zvjezdani par. Kroz teleskop, sam Mizar postaje impresivan dvojni sistem.


Subota, 6. juni — Meteorski roj Dnevni Arietidi

Jedan od najneobičnijih meteorskih rojeva godine dostiže svoj maksimum prije svitanja.

Dnevni Arietidi najbolje se posmatraju 45–60 minuta prije izlaska Sunca, kada meteori mogu izgledati kao da izranjaju iz istočnog horizonta.

Ljubitelji radio astronomije mogu pokušati nešto drugačije — podesite FM radio na neiskorištenu frekvenciju i slušajte kratke signale odbijene od jonizovanih tragova meteora u Zemljinoj atmosferi.


Nedjelja, 7. juni — Susret Venere i Jupitera u sumrak

Glavni događaj sedmice stiže u nedjelju naveče kada će se sjajne planete Venera i Jupiter naći veoma blizu jedna drugoj na zapadnom nebu.

Ovaj impresivni planetarni par lako je vidljiv golim okom, dok dvogled i teleskop otkrivaju Venerin sjajni disk zajedno sa Jupiterom i njegovim Galilejevim mjesecima.

Ovo je savršena uvertira prije njihove konjunkcije koja nas očekuje 9. juna.


Vedro nebo i uspješno posmatranje! 🔭

SpaceX prvi put lansira novi Starship V3 mega-raketni sistem


SpaceX sprema prvo lansiranje potpuno nove verzije svoje ogromne rakete Starship V3, najmoćnijeg raketnog sistema ikada napravljenog. Testni let poznat kao “Flight 12” predstavlja veliki korak prema budućim misijama na Mjesec i Mars. (Space)

Nova verzija Starshipa donosi brojna poboljšanja:

  • snažnije Raptor 3 motore
  • redizajnirani Super Heavy booster
  • unaprijeđen sistem goriva
  • bolje termalne zaštitne ploče
  • i bržu pripremu za ponovno korištenje rakete. (Space)

Tokom ovog leta, Starship će po prvi put pokušati da:

  • izbaci 22 simulirana Starlink satelita
  • testira novi sistem zaštite od visokih temperatura pri povratku kroz atmosferu
  • i prikupi detaljne snimke vlastitog toplotnog štita tokom leta. (Space)

Posebno zanimljiv detalj je što će mali inspekcijski sateliti fotografisati raketu tokom leta kako bi inženjeri mogli analizirati stanje zaštitnih ploča nakon ekstremnog zagrijavanja pri povratku na Zemlju. (Space)

Lansiranje će biti obavljeno iz Starbase baze u Teksasu, a planirano je da booster padne u Meksički zaliv, dok će gornji dio Starshipa završiti u Indijskom okeanu nakon približno sat vremena leta. (Space)

Iako je lansiranje prvobitno bilo planirano za 19. i 20. maj, SpaceX je zbog dodatnih priprema pomjerio termin na 21. maj. (Space)

Ovaj test je veoma važan i za NASA jer bi upravo Starship u budućnosti trebao prevoziti astronaute u okviru Artemis misija na Mjesec. (Space)

Ako sve prođe uspješno, Starship V3 mogao bi postati osnova za buduće misije prema Marsu i potpuno promijeniti način na koji čovječanstvo putuje kroz svemir.


Kako pratiti lansiranje uživo?

Lansiranje Starship V3 rakete biće moguće pratiti uživo putem interneta. SpaceX će emitovati live prijenos nekoliko desetina minuta prije polijetanja iz Starbase baze u Teksasu.

Prenos će biti dostupan na:

Veliki broj svjetskih medija i svemirskih portala takođe će prenositi događaj uživo, uključujući Space.com i NASASpaceflight YouTube kanal, poznat po detaljnim analizama i snimcima sa lica mjesta.

Očekuje se da će prenos početi oko 30 do 45 minuta prije samog lansiranja.

Pentagonovi UFO fajlovi: Šta smo zapravo naučili iz prvog velikog objavljivanja?

Američki Pentagon je konačno objavio veliki broj dugo očekivanih UFO/UAP dokumenata, fotografija i video snimaka. Nakon godina teorija, glasina i internet rasprava, mnogi su očekivali revolucionarno otkriće — možda čak i dokaz o vanzemaljskom životu.

Ali šta smo zaista dobili?

Prvi talas objavljenih fajlova uključuje više od 160 dokumenata iz Pentagona, FBI-a, NASA-e i drugih američkih agencija. Materijali sadrže:

  • izvještaje vojnih pilota,
  • stare FBI dokumente,
  • fotografije i videosnimke,
  • svjedočenja o neidentifikovanim objektima,
  • te istorijske slučajeve koji sežu decenijama unazad. (CBS News)

Nema dokaza o vanzemaljcima

Iako su mnogi očekivali “veliko otkrivanje”, Pentagon nije predstavio nikakav definitivan dokaz o vanzemaljskoj tehnologiji ili životu. Većina materijala prikazuje:

  • mutne objekte,
  • nejasne svjetlosne anomalije,
  • radarske zapise,
  • i incidente koji ostaju “neobjašnjeni”. (Wikipedia)

Američke vlasti i dalje koriste termin UAP (Unidentified Anomalous Phenomena) umjesto “UFO”, kako bi se izbjegli stigma i senzacionalizam koji prati stariji naziv. (Space)

Najzanimljiviji slučajevi

Među objavljenim dokumentima našlo se nekoliko posebno zanimljivih incidenata:

  • prijave pilota koji su opisivali “metalne trouglaste objekte” na velikim visinama,
  • izvještaji o “narandžastim orbovima” koji su mijenjali pravac kretanja,
  • Apollo i Gemini NASA misije u kojima su astronauti prijavljivali neobične svjetlosne pojave,
  • kao i incidenti gdje su objekti navodno prilazili vojnim letjelicama na veoma maloj udaljenosti. (CBS News)

Ipak, većina tih slučajeva nema konačno objašnjenje — ali nema ni potvrdu da se radi o vanzemaljskoj tehnologiji.

Reakcije javnosti bile su podijeljene

Dio UFO zajednice bio je razočaran jer je mnogo objavljenog materijala već ranije kružilo internetom ili je bilo dostupno kroz stare FOIA zahtjeve i NASA arhive. (Reddit)

Drugi smatraju da je sama činjenica da Pentagon javno objavljuje ove dokumente veliki korak prema većoj transparentnosti. (CBS News)

Na Redditu su mnogi korisnici opisali objavu kao:

“više mutnih tačkica bez pravih odgovora.” (Reddit)

Zašto je ovo ipak važno?

Iako nema “dokaza o alienima”, objava pokazuje da:

  • američka vlada ozbiljno istražuje neidentifikovane pojave,
  • vojni piloti i dalje prijavljuju neobične incidente,
  • i da tema više nije tabu kao prije deset ili dvadeset godina.

Najvažnije pitanje možda više nije:
“Da li su to vanzemaljci?”

Nego:
“Zašto se toliko dugo skrivala i minimizirala sama tema UAP fenomena?”

Zaključak

Prvi veliki Pentagonov UFO release nije promijenio istoriju niti dokazao postojanje vanzemaljaca. Ali jeste otvorio vrata novoj eri transparentnosti i javne rasprave o fenomenima koje ni moderna tehnologija još uvijek ne može u potpunosti objasniti.

I možda je upravo to najzanimljiviji dio cijele priče.

Super El Niño 2026: Da li Evropi i Balkanu prijeti ekstremno ljeto?

Klimatski stručnjaci širom svijeta sve pažljivije prate razvoj mogućeg snažnog El Niño fenomena tokom 2026. godine. Pojedini meteorološki modeli već upozoravaju na mogućnost razvoja takozvanog „super El Niña“, događaja koji bi mogao značajno uticati na globalne vremenske obrasce.

Iako se El Niño formira u tropskom dijelu Tihog okeana, njegove posljedice često se osjećaju širom planete — uključujući Evropu i Balkan.


Šta je zapravo El Niño?

El Niño je prirodni klimatski fenomen tokom kojeg dolazi do zagrijavanja površine centralnog i istočnog dijela Tihog okeana. To zagrijavanje mijenja kretanje vazdušnih masa i atmosferskih struja širom svijeta.

Kada je El Niño posebno snažan, meteorolozi ga nazivaju „super El Niño“. Takvi događaji zabilježeni su 1982/83, 1997/98. i 2015/16. godine, a svi su bili povezani sa rekordnim globalnim temperaturama i ekstremnim vremenskim pojavama.


Zašto meteorolozi brinu zbog 2026?

Novi klimatski modeli pokazuju brzo zagrijavanje Pacifika, što povećava vjerovatnoću razvoja jakog El Niña tokom druge polovine 2026. godine.

Ako se prognoze potvrde, planeta bi mogla doživjeti:

  • nove temperaturne rekorde,
  • jače toplotne talase,
  • ozbiljne suše,
  • intenzivne oluje i poplave,
  • poremećaje u poljoprivredi i energetici.

Naučnici upozoravaju da bi kombinacija El Niña i klimatskih promjena mogla dodatno pojačati ekstremne vremenske prilike.


Kako bi El Niño mogao uticati na Evropu?

Iako Evropa nije direktno povezana sa Pacifikom, El Niño često utiče na vremenske obrasce preko promjena u globalnoj cirkulaciji atmosfere.

Moguće posljedice za Evropu uključuju:

Ekstremne ljetne vrućine

Južna i jugoistočna Evropa često tokom jakih El Niño godina imaju toplija ljeta od prosjeka. To može značiti duže toplotne talase i temperature iznad 40°C u pojedinim državama.

Veći rizik od suša

Dijelovi Mediterana mogli bi imati manje padavina tokom ljeta, što povećava rizik od suše i nestašice vode.

Šumski požari

Suha vegetacija i ekstremne temperature povećavaju vjerovatnoću velikih požara, posebno u Grčkoj, Italiji, Hrvatskoj i drugim mediteranskim zemljama.

Snažnije oluje i poplave

Topliji vazduh sadrži više vlage, pa su moguće intenzivnije oluje, obilne kiše i lokalne poplave.


Šta to znači za Balkan?

Balkan posljednjih godina sve češće bilježi klimatske ekstreme — od rekordnih temperatura do superćelijskih oluja. Potencijalni super El Niño mogao bi dodatno pojačati takve pojave.

Mogući scenariji uključuju:

  • duge periode ekstremne vrućine,
  • sušna ljeta,
  • nagla i jaka nevremena,
  • grad i olujni vjetar,
  • probleme za poljoprivredu,
  • povećan rizik od požara.

Meteorolozi posebno upozoravaju na mogućnost češćih superćelijskih oluja nad dijelovima Hrvatske, Srbije, Bosne i Hercegovine i Mađarske.


Kako bi to moglo uticati na Bosnu i Hercegovinu?

U Bosni i Hercegovini posljedice bi se najviše mogle osjetiti tokom ljeta.

Mogući problemi:

  • temperature iznad 35°C tokom više sedmica,
  • tropske noći bez značajnog hlađenja,
  • suša i pad prinosa kukuruza i pšenice,
  • nagla nevremena sa gradom,
  • lokalne poplave nakon ekstremnih pljuskova,
  • povećana potrošnja električne energije.

Gradovi u Posavini i sjevernoj Bosni mogli bi posebno osjetiti kombinaciju sparine, visokih temperatura i nestabilne atmosfere.


Da li nas očekuje najtoplija godina u istoriji?

Neki klimatolozi smatraju da bi 2026. mogla oboriti globalne temperaturne rekorde ako se razvije veoma snažan El Niño.

Posljednjih godina planeta već bilježi rekordno zagrijavanje zbog klimatskih promjena, a El Niño često djeluje kao dodatni „pojačivač“ globalnih temperatura.

Ipak, stručnjaci naglašavaju da prognoze još uvijek nisu konačne i da će razvoj situacije zavisiti od promjena u Pacifiku tokom narednih mjeseci.


Šta možemo očekivati narednih mjeseci?

Meteorološke službe širom svijeta nastaviće pratiti razvoj temperatura okeana i atmosferskih obrazaca.

Ako se trenutni trend nastavi, ljeto 2026. moglo bi donijeti:

  • ekstremnije vremenske uslove,
  • rekordne temperature,
  • više energetskih opterećenja,
  • probleme u poljoprivredi,
  • povećan rizik od oluja i požara.

Iako nije moguće unaprijed tačno predvidjeti svaki vremenski događaj, naučnici upozoravaju da bi naredni period mogao biti jedan od klimatski najnestabilnijih u posljednjim decenijama.


Šta možete vidjeti na noćnom nebu u maju 2026: Plavi Mjesec, meteorska kiša i spektakularne planetarne konjunkcije

Maj 2026. godine donosi jedan od najuzbudljivijih astronomskih mjeseci za ljubitelje noćnog neba. Posmatrači širom svijeta imaće priliku uživati u rijetkom „Plavom Mjesecu“, meteorskoj kiši Eta Aquariids, impresivnim susretima planeta i odličnim uslovima za fotografisanje Mliječnog puta.

Bez obzira da li posmatrate nebo golim okom, dvogledom ili teleskopom, ovog mjeseca očekuje vas niz nebeskih spektakularnih prizora koje vrijedi zabilježiti.


Dvije pune Mjesečeve faze i rijedak „Plavi Mjesec“

Maj 2026. biće poseban zbog dvije pune Mjesečeve faze u istom kalendarskom mjesecu — pojava poznata kao „Blue Moon“ ili Plavi Mjesec.

Prvi pun Mjesec pojaviće se početkom maja, dok će drugi osvijetliti nebo krajem mjeseca. Iako Mjesec neće zaista postati plav, naziv se koristi za ovu relativno rijetku astronomsku pojavu.

Za fotografe noćnog neba ovo će biti idealna prilika za snimanje dramatičnih pejzaža pod snažnim mjesečevim svjetlom.

Image

Meteorska kiša Eta Aquariids dostiže vrhunac

Početkom maja vrhunac dostiže poznata meteorska kiša Eta Aquariids, nastala od ostataka Halejeve komete.

U idealnim uslovima moguće je vidjeti i do 50 meteora na sat, posebno na tamnim lokacijama daleko od gradskog osvjetljenja. Najbolje vrijeme za posmatranje biće pred zoru, kada je radijant meteorske kiše najviši na nebu.

Ovi meteori poznati su po velikoj brzini i dugim svjetlosnim tragovima, što ih čini posebno atraktivnim za astrofotografiju.

Image
Image
Image

Spektakularni susreti Venere, Jupitera i Mjeseca

Tokom maja nekoliko planeta približiće se jedna drugoj na noćnom nebu, stvarajući upečatljive konjunkcije vidljive i bez teleskopa.

Posebnu pažnju privući će:

  • bliski susreti Venere i Jupitera,
  • tanki srp Mjeseca uz sjajne planete,
  • jutarnje pojavljivanje Saturna na horizontu.

Ovakvi prizori biće idealni za fotografisanje neposredno nakon zalaska ili prije izlaska Sunca.

Image
Image

Kada će Mjesec, Venera i Jupiter biti zajedno na nebu?

Jedan od najljepših prizora maja 2026. dogodiće se između 18. i 20. maja, kada će se tanki srp Mjeseca približiti sjajnim planetama Veneri i Jupiteru na večernjem nebu.

  • 18. maja Mjesec će biti veoma blizu Venere,
  • 19. maja Mjesec će se nalaziti između Venere i Jupitera,
  • 20. maja Mjesec će se pomjeriti iznad Jupitera, stvarajući spektakularnu liniju na zapadnom horizontu.

Ovaj nebeski prizor biće vidljiv golim okom odmah nakon zalaska Sunca, a najbolji pogled očekuje se na lokacijama sa čistim zapadnim horizontom.


Mliječni put u najboljem izdanju

Maj označava početak najbolje sezone za posmatranje centralnog dijela Mliječnog puta na sjevernoj hemisferi.

U područjima bez svjetlosnog zagađenja galaktičko jezgro postaće jasno vidljivo tokom noći, pružajući spektakularne prizore za ljubitelje prirode i fotografije.

Ako planirate astrofotografiju:

  • birajte lokacije daleko od gradova,
  • pratite vremensku prognozu i faze Mjeseca,
  • koristite širokougaoni objektiv i duže ekspozicije.
Image
Image

Najbolji objekti za teleskope i dvoglede

Ljubitelji teleskopa tokom maja mogu posmatrati brojne zanimljive objekte dubokog svemira, uključujući:

  • kuglasta jata,
  • udaljene galaksije,
  • magline,
  • dvojne zvijezde.

Posebno će biti zanimljive galaksije iz sazviježđa Djevice i Lava, koje postaju lakše za uočavanje tokom toplijih proljetnih noći.


Savjeti za posmatranje noćnog neba

Da biste maksimalno uživali u astronomskim događajima tokom maja:

  • pronađite lokaciju sa što manje svjetlosnog zagađenja,
  • koristite aplikacije za mapiranje neba,
  • ponesite dvogled ili teleskop ako ih imate,
  • ostavite očima 20–30 minuta da se prilagode mraku,
  • pratite vremenske uslove i faze Mjeseca.

Maj 2026. donosi pravi astronomski spektakl

Od rijetkog Plavog Mjeseca do meteorskih kiša i planetarnih susreta, maj 2026. pruža brojne prilike za uživanje u noćnom nebu.

Bilo da ste početnik ili iskusni astrofotograf, ovaj mjesec biće savršen za istraživanje svemira iz vlastitog dvorišta.

Koliko dugo još Voyager može slati poruke iz dubokog svemira?

Voyager 1, launched in September 1977, is currently exploring the farthest edges of the solar system.

Postoje svemirske misije koje traju nekoliko mjeseci, neke nekoliko godina, a postoje i misije poput Voyagera – svemirskih putnika koji su nadživjeli gotovo sva očekivanja.

Kada su Voyager 1 i Voyager 2 lansirani davne 1977. godine, njihova prvobitna misija bila je istraživanje velikih planeta Sunčevog sistema. Niko tada nije mogao pretpostaviti da će skoro pola vijeka kasnije i dalje slati podatke iz prostora gdje nijedna ljudska letjelica ranije nije stigla.

Danas su Voyager sonde jedini ljudski objekti koji istražuju međuzvjezdani prostor – područje iza granica Sunčevog uticaja. Ali nakon gotovo 50 godina rada, pojavljuje se pitanje: koliko dugo još mogu izdržati?

Energije je sve manje

Voyageri koriste radioizotopne generatore koji električnu energiju dobijaju iz toplote nastale raspadanjem radioaktivnog materijala. Problem je što se snaga tih sistema polako smanjuje iz godine u godinu. Procjenjuje se da svaka letjelica gubi približno četiri vata energije godišnje.

To možda ne zvuči mnogo, ali u dubokom svemiru svaki vat je dragocjen.

Zbog toga NASA već godinama donosi teške odluke: jedan po jedan gase se instrumenti kako bi preostali sistemi mogli nastaviti rad. Od originalnih deset naučnih instrumenata danas ih je ostalo samo nekoliko aktivnih.

Operacija “Big Bang”

NASA sada priprema neobičan i pomalo rizičan plan pod nadimkom “Big Bang”.

Naziv zvuči kao početak svemira, ali ovdje se radi o pokušaju spašavanja jedne od najdugovječnijih misija u istoriji. Inženjeri planiraju isključiti energetski zahtjevne sisteme za zagrijavanje i uključiti alternativna rješenja koja troše manje energije. Ako sve prođe uspješno, svaka letjelica mogla bi dobiti još najmanje godinu dodatnog rada.

Prvi test biće izveden na Voyageru 2 jer je nešto bliži Zemlji i raspolaže s malo više energije. Ako rezultat bude dobar, ista procedura kasnije čeka Voyager 1.

Više od običnih svemirskih sondi

Voyager nije samo još jedna NASA misija.

Na njihovim poznatim zlatnim pločama nalaze se zvuci Zemlje, muzika, pozdravi na različitim jezicima i poruke namijenjene mogućim budućim pronalazačima. To su male vremenske kapsule čovječanstva koje putuju između zvijezda.

Negdje u dubokom svemiru, daleko od Sunčevog sistema, dvije sonde nastavljaju svoje tiho putovanje.

Mogu li izdržati do 2030-ih?

NASA ne zna tačno koliko će Voyageri još raditi. Optimistične procjene govore da bi, uz malo sreće i uspješne tehničke zahvate, mogli nastaviti slati podatke i tokom naredne decenije.

Za misiju koja je trebala trajati samo nekoliko godina, to bi bio nevjerovatan uspjeh.

Možda jednog dana Voyager zaista utihne.

Ali čak i tada, nastaviće svoje putovanje – tiho, beskrajno i daleko među zvijezdama.

NASA-ina letjelica Psyche prolazi tik pored Marsa: važan trenutak na putu ka neobičnom asteroidu

Svemirske misije često djeluju kao duga putovanja bez mnogo dramatičnih trenutaka, ali ponekad se dogodi događaj koji privuče pažnju i astronoma i zaljubljenika u svemir. Upravo takav trenutak očekuje NASA-inu misiju Psyche, koja će tokom svog putovanja ka misterioznom asteroidu napraviti izuzetno blizak prolaz pored Marsa.

Iako na prvi pogled djeluje kao obično usputno prolijetanje, riječ je o jednom od najvažnijih trenutaka cijele misije. Letjelica neće posjetiti Mars zbog fotografija ili spuštanja na površinu – koristiće njegovu gravitaciju kao prirodni svemirski „katapult“.

Mars kao pomoćnik u dubokom svemiru

Psyche će proći na približno 4.500 kilometara od površine Marsa, što je bliže nego što mnogi sateliti kruže oko Zemlje. Tokom tog prolaska gravitacija Crvene planete promijeniće putanju letjelice i dodatno povećati njenu brzinu.

Ovakvi manevri poznati su kao gravitaciona asistencija i predstavljaju jedan od najpametnijih trikova svemirske navigacije. Umjesto da troši ogromne količine goriva, letjelica koristi gravitaciju planeta kako bi dobila dodatni „potisak“.

Zašto je asteroid Psyche toliko poseban?

Konačno odredište misije nije Mars nego asteroid 16 Psyche, jedno od najneobičnijih tijela u Sunčevom sistemu. Naučnici dugo vjeruju da bi mogao predstavljati ostatke jezgra drevnog protoplanetarnog objekta – drugim riječima, možda gledamo nešto što podsjeća na unutrašnjost planeta poput Zemlje.

Za razliku od većine asteroida koji su uglavnom stjenoviti ili ledeni, Psyche sadrži velike količine metala. Upravo zato ova misija izaziva toliko pažnje među astronomima.

Više od običnog prolaska

Bliski susret sa Marsom neće služiti samo za ubrzavanje letjelice. Naučni tim planira iskoristiti priliku i testirati instrumente na poznatom objektu prije dolaska do glavnog cilja. Psyche će fotografisati Mars i prikupljati podatke koji će pomoći istraživačima da preciznije pripreme instrumente za istraživanje asteroida.

Postoji i dodatni cilj: potraga za mogućim sitnim objektima i prašnjavim strukturama u okolini Marsa, što može pomoći naučnicima da se pripreme za ono što ih čeka oko samog asteroida Psyche.

Pogled prema 2029.

Ako sve bude teklo prema planu, Psyche bi do svog konačnog odredišta trebalo da stigne 2029. godine. Tada će započeti detaljno proučavanje jednog od najneobičnijih objekata u Sunčevom sistemu.

Možda upravo ova misija donese odgovor na pitanje kako su nastajale prve planete i šta se krije duboko ispod njihove površine.

Ove sedmice na nebu: proljetne noći pune planeta i skrivenih nebeskih priča

Stars Galaxy” by Pawel Kadysz/ CC0 1.0

Proljetne večeri donose jedan od najljepših perioda za posmatranje noćnog neba. Dani su duži i topliji, a nebo nakon zalaska Sunca polako otkriva planete, sjajne zvijezde i sazviježđa koja često prođu neprimijećeno ako ne zastanemo i pogledamo prema gore.

Ove sedmice ljubitelji astronomije imaju nekoliko razloga da provedu više vremena pod otvorenim nebom. Posebnu pažnju privlače Venera i Jupiter, dok se kasnije tokom noći pojavljuju i drugi zanimljivi objekti za posmatranje.

Venera dominira večernjim nebom

Ako ubrzo nakon zalaska Sunca pogledate prema zapadu ili sjeverozapadu, teško ćete propustiti Veneru. Njena jaka bijela svjetlost izdvaja se među ostalim objektima i često izgleda toliko sjajno da je mnogi zamijene za avion ili daleki reflektor.

Tokom ove sedmice Venera prolazi kroz zanimljivo područje neba između zvijezda u sazviježđu Bika. Dvogled može pomoći da se lakše uoče detalji i okolne zvijezde, ali i golim okom prizor izgleda vrlo upečatljivo.

Jupiter i proljetni luk zvijezda

Nešto više od Venere nalazi se Jupiter, druga najsjajnija planeta večernjeg neba. Kako sumrak postaje tamniji, oko njega postaju vidljive i zvijezde koje grade poznate proljetne obrasce na nebu.

Za posmatrače koji vole pronalaziti sazviježđa, ovo je odličan period da pokušaju uočiti takozvani „Proljetni luk“ – niz sjajnih zvijezda koji se proteže preko neba.

Nije potrebno imati teleskop. Ponekad je dovoljno samo nekoliko minuta strpljenja i tamnije mjesto daleko od gradskih svjetala.

Vrijeme za stare zvijezde

Jedna od zanimljivijih ideja ove sedmice jeste pokušaj da razmislite koliko su zapravo stari objekti koje gledate.

Kada pogledamo Sunce, gledamo objekt star oko 4,6 milijardi godina. Ali na noćnom nebu postoje i zvijezde koje su mnogo starije. Među njima se ističe sjajni narandžasti Arktur, jedna od najuočljivijih proljetnih zvijezda. Astronomi procjenjuju da je star približno sedam milijardi godina.

Pomisao da gledamo svjetlost koja je krenula na put prije mnogo godina daje astronomiji posebnu čar. Posmatranje neba nije samo gledanje tačaka svjetlosti – to je pogled u ogromnu istoriju svemira.

Šta tražiti tokom sedmice?

Ako planirate kratko posmatranje, pokušajte pronaći:

🔭 Veneru odmah nakon zalaska Sunca
🪐 Jupiter visoko iznad nje
⭐ proljetna sazviježđa
🌌 tamnije dijelove neba daleko od svjetlosnog zagađenja

Ako imate dvogled, iskoristite ga. Mnogi objekti koji djeluju obično golim okom postaju mnogo zanimljiviji kada ih pogledate uz malo uvećanje.

Savjet Nebeskog kutka

Ne pokušavajte pronaći sve odjednom.

Jedna od najljepših stvari u amaterskoj astronomiji jeste što se nebo ne može „potrošiti“ u jednoj noći. Dovoljno je pronaći jedan objekat, posmatrati ga nekoliko minuta i dopustiti sebi da se naviknete na tamu.

Ponekad upravo tada počinju priče koje nebo skriva.

Astronomski pregled sedmice zasnovan je na aktuelnim nebeskim događajima i sedmičnim pregledima posmatranja.